"Kovčeg" Arisa Alexandroua, s Fotisom Makrisom

"Kovčeg" Arisa Alexandroua, s Fotisom Makrisom

Simbolično djelo moderne grčke književnosti nastavlja svoje izvedbe, sa svojom sjajnom interpretacijom. Fotis Makris.

"Kovčeg", njegov je jedini roman Aris Alexandrou i opisan je kao jedan od najvažnijih tekstova moderne grčke književnosti. Na kraju Grčkog građanskog rata, skupina gerilaca poduzima, slijedeći relevantnu naredbu Glavnog stožera, prijevoz kutije nepoznatog sadržaja, prolazeći kroz neprijateljski teritorij, a primatelji su uprava.
grad pod kontrolom pobunjenika. Tijekom misije, tim postupno gubi članove sve dok konačno ne preživi samo jedan pobunjenik, koji konačno uspijeva dostaviti kutiju. Međutim, kada stigne na odredište, ona se otkriva prazna, a pobunjenika njegovi drugi suborci zatvaraju kao sabotera.

U šokantnom pokušaju da dokaže svoju nevinost, počinje pisati izvješća istražitelju, gdje ne ustručava se objasniti i protumačiti značenje njihove paradoksalne misije.
Ova izvješća čine Aleksandrov roman.
Autor izvještaja ne zna ništa o identitetu ispitivača ili njegovih zatvorenika, niti čita li ispitivač ono što mu piše. Roman je tumačen kao alegorija za građanski rat i kao osuda svih vrsta vlasti i svećenstva, ali i kao komentar zapadne civilizacije.

Nekoliko riječi o autoru

THE Aris Alexandrou (pseudonim Aristotela Vassiliadisa) rođen je u Sankt Peterburgu u Rusiji 1922. godine, od grčkog oca i ruske majke. Nekoliko godina nakon njegova rođenja (1928. godine), obitelj se preselila u Solun.
a zatim u Ateni. Počeo je prevoditi i pisati u mladosti. Njegove političke avanture (bio je prognan u El Dambu u Libiji, u Moudros na Lemnosu, u Makronissos i bio je zatvoren zbog svojih ljevičarskih političkih stavova), koje su bile popraćene odgovarajućim ideološkim, budući da se nije slagao sa svojim drugovima, nisu umanjile njegovu prevoditeljsku produkciju, niti njegovu pjesničku kreativnost. Od 1967. živio je u samoegzilu, zajedno sa suprugom Katesa Drososa, u Parizu, gdje je završio pisanje romana „Kovčeg“. Umro je u Parizu 1978. godine.
Njegova poetska djela su: Još ovog proljeća (1946.), Neplodna linija (1952.), Ravni put (1959.), Pjesme (1941.-1971.) (1972.). Prevodio je i s engleskog, ruskog, francuskog, talijanskog i njemačkog jezika. Njegov jedini roman, „Kovčeg“, preveden je na francuski i engleski jezik i bio je tema mnogih sveučilišnih teza.

Trajanje: 80 minuta (bez pauze)